Za više od mjesec otkako je potvrđen prvi slučaj infekcije virusom korona, u Crnoj Gori je zaraženo 308 osoba, a pet je preminulo. Od 3. aprila, kada je za 24 časa registrovano 30 novozaraženih, nije bilo drastičnijeg rasta broja inficiranih.

Dva presjeka napravljena tokom jučerašnjeg dana (u 8.15 i 18 časova) donijela su samo jednog novozaraženog od 260 analiziranih uzoraka.

– Radi se o slučaju iz Budve, za čijim se izvorom infekcije traga – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Virus korona zasad je zaobišao Pljevlja, Rožaje, Berane, Kotor, Žabljak, Šavnik, Petnjicu, Mojkovac, Kolašin, Cetinje, Gusinje i Plužine.

Prema podacima IJZ, u Podgorici je registrovano 160 slučajeva zaraze virusom korona, u Tuzima 36, Nikšiću 32, Baru 23, Ulcinju 22, Andrijevici sedam, Bijelom Polju i Herceg Novom po šest, u Plavu i Budvi po pet, a u Danilovgradu i Tivtu po tri slučaja.

Iz Kliničkog centra Crne Gore saopštili su da je intenzivna jedinica Interne klinike te medicinske ustanove pretvorena u odjeljenje za liječenje najtežih Kovid pacijenata.

Pulmolog Jelena Borovinić Bojović je kazala da u toj jedinici ne postoji radno vrijeme, da se radi 24 sata dnevno, te da se u svakom trenutku pacijenti prate, što na monitorima, što od medicinskog osoblja – sestara i ljekara.

Opisujući kako izgleda njihov radni dan, dr Borovinić Bojović je kazala da ljekari i medicinske sestre moraju imati zaštitna odijela, maske, naočare, vizire, više pari rukavica kada ulaze na odjeljenje intenzivnog liječenja.

– Naravno da je sam rad pod takvim uslovima otežavajući. Prvo, zato što su vam pokreti na neki način limitirani, drugo zato što postoji problem sa magljenjem naočara, sa otežanom komunikacijom sa maskom, zbog tri para rukavica. Međutim, rekla bih da se naše medicinsko osoblje – sestre, a i ljekari dosta dobro snalaze u ovim vanrednim okolnostima – ocijenila je ona.

Ogroman uspjeh i trenutak velike radosti, po njenim riječima, bio je dan kada su prvog Kovid pacijenta skinuli sa respiratora.

– Svi smo se jako obradovali. Bili smo neizmjerno srećni zato što je to veoma važan trenutak u daljem oporavku i kretanju prema boljem tog pacijenta. S tim što moram da naglasim da su svi pacijenti na jedinici intenzivnog liječenja životno ugroženi. Čak i kada ih ekstubiramo, odnosno kada ih skinemo sa respiratora. Zato što postoje varijacije kretanja kliničke slike u smislu da se u svakom trenutku može pogoršati ili, ono čemu mi težimo uz svo svoje znanje i energiju – poboljšavati – objasnila je dr Borovinić Bojović.

Doktorka je kazala da je ova rizična situacija iz ljekara i sestara izvukla najbolje na površinu.

– Lično, ja nijesam osjećala pretjerani strah. Isto kao i ekipa ljekara i sestara koja je sa mnom uključena u rad. Ova situacija nas je učinila solidarnijim i sigurnijim. Zaista smo odradili profesionalno koliko je bilo do nas i koliko smo mogli. Svi smo se potrudili da damo svoj maksimum u borbi protiv bolesti koja nam je još, svima, zapravo nepoznata – kazala je dr Borovinić Borović.

Kako je navela, neki od ljekara i sestara ne idu kućama, nego nakon posla odlaze u karantinski smještaj, u hotele koji su tokom ove krize dobili tu namjenu.

– Ja nijesam u hotelskom smještaju, nego idem svojoj kući, svojoj djeci i sprovodim sve mjere opreza. Ali postoji određeni broj ljekara i sestara koji je odvojen od svojih porodica. U ovom trenutku svima nam je najvažnija uzajamna pomoć i solidarnost u zajedničkoj borbi u kojoj se trudimo da jedni drugima maksimalno izađemo u susret, pomognemo. Brinemo jedni za druge, mnogo više nego ranije. Nekako mi se čini da nas je kompletna ova situacija dodatno ujedinila, zbližila i učinila nas možda još većim, boljim profesionalcima nego što smo to bili dosad – kazala je ona.

Direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ) Boban Mugoša zahvalio je juče svim građanima koji pridržavanjem donijetih mjera pomažu da iz borbe protiv virusa korona izađemo kao pobjednici.

– Na današnji dan želim da zahvalim svim građanima koji svojim ponašanjem pomažu da se sačuvaju i zdravlje i život našeg stanovništva. Onima koji danas slave praznik u svojim domovima čestitam Vaskrs. Naše zajedništvo i odgovornost će nam pomoći da iz ove borbe izađemo kao pobjednici, a svi zaposleni Instituta su uvijek tu za vas, svakog dana svih 12 mjeseci u godini, u očuvanju i unapređenju zdravlja populacije i cijelog stanovništva Crne Gore – poručio je on.

Institut za javno zdravlje juče je posjetio ministar zdravlja Kenan Hrapović, koji se sastao sa Mugošom i zaposlenima u toj ustanovi.

– Zaposleni u Institutu za javno zdravlje vode brigu o zdravlju svih nas svih 12 mjeseci u toku godine. Svakako, mi koji radimo u zdravstvenom sistemu to znamo, a to vide i naši građani poslednjih mjeseci. Sve što je radila Vlada Crne Gore prethodnih godina pokazalo se ispravnim, a prije svega ulaganje u znanje, u nauku, i u nabavku savremene dijagnostičke opreme, kada je i Institut za javno zdravlje u pitanju. Uvjeren sam da će i u narednom periodu Vlada još intenzivnije prepoznati značaj i ulagati u znanje, u edukaciju i u nabavku dodatne neophodne medicinske dijagnostičke opreme. Svakako, naši posvećeni, vrijedni i stručni zaposleni u Institutu za javno zdravlje to i zaslužuju. Velika zahvalnost, prije svega menadžmentu, a svakako i svim zaposlenim u Institutu za sve ono što ovih mjeseci rade za zdravlje svih nas kada je u pitanju pandemija korona virusa – istakao je Hrapović.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pozvali su sve zemlje članice da otpočnu sa pripremama za Kovid-19 fazu tranzicije ka „Novoj normali”. Regionalni direktor SZO Hans Kluge predstavio je tokom ministarske video-konferencije najvažnije aktivnosti koje svaka zemlja treba da preduzme kako bi imali adekvatan odgovor i pravovremeno pružanje zdravstvene zaštite za sve kategorije stanovništva u narednoj fazi borbe sa epidemijom virusa korona.

Kluge je kazao da tranziciju treba voditi shodno principima javnog zdravlja, ekonomskim i socijalnim okolnostima.

– Osnovni kriterijumi treba da podrazumijevaju kontrolu potvrđenih slučajeva transmisije Kovod-19 i dovoljne kapacitete javnog zdravstva i zdravstvenog sistema. Preduzete mjere treba da budu usmjerene na minimum rizika izbijanja zaraze u visoko-vulnerabilnim zajednicama, prevenciju rizika u radnom okruženju, kao i potpuno uključivanje zajednice u proces tranzicije – navodi se u saopštenju.

Tokom konferencije je potenciran značaj upotrebe digitalnih rješenja i unapređenja prilagođenih platformi za pružanje usluga (video, telefon, internet).

– Učesnici su se saglasali i da je važno preduzimati pažljive korake u cilju oporavka zdravstvenog sistema te da je u tom smislu neophodno uvrstiti i iskoristiti primarnu zdravstvenu zaštitu kao odgovor na povećan obim posla i novu potražnju. Priprema za fazu tranzicije Kovdi-19 ka „Novoj normali” u posebnom fokusu mora imati brigu o zdravstvenim radnicima. Sistemi treba da razrade planove podrške i zaštite radne snage kako bi se osigurao odmor, oporavak i podrška za fizička, mentalna i socijalna pitanja medicinskih profesionalaca – navodi se u saopštenju.

A.O.

---

Crveni krst podijelio 11.500 humanitarnih paketa
Crveni krst Crne Gore i ovih dana intenzivno dijeli pomoć socijalno ugroženim porodicama i pojedincima širom Crne Gore, a dosad je podijeljeno oko 11.500 humanitarnih paketa različitim ranjivim kategorijama stanovništva, saopšteno je iz te humanitarne organizacije.

– Bez donacija bi bilo teško dati odgovor na brojne humanitarne zahtjeve, pa se ovim putem zahvaljujemo svim građanima, preduzećima, organizacijama i ostalim subjektima koji su nam na različite načini pružili podršku. U ovakvim situacijama najbolje dolazi do izražaja humanost i solidarnost koju kao društvo posjedujemo – saopšteno je iz Crvenog krsta.

Kazali su da su i tokom prošle nedjelje dobili donacije od više subjekata.

– Zaposleni u kompanijama „Geneks“ i „Bemaks“ su donirali preko 2.000 paketa sa prehrambenim proizvodima, dok je „Popović“ DOO donirao 25 tona pomoći za socijalno ugrožene stanovnike u pet crnogorskih opština. Značajan doprinos je dala i humanitarna organizacija ADRA, koja je donirala 550 paketa pomoći, sa prehrambenim i higijenskim artiklima i 540 pakovanja pelena za odrasle. Misija OEBS-a u Crnoj Gori je donirala hranu i higijenske artikle za bebe u vrijednosti od 3.000 eura. Pomoć za bebe je opredijelila i Zajednica jevanđelja Isusa Hrista nabavkom mlijeka i pelena, u vrijednosti od preko 2.000 eura. Mljekara Srna je donirala dodatnih šest tona jogurta, a „Knjaz Miloš“ vodu i sokove. Lijepi primjer humanosti su dali i zaposleni i menadžment Adiko banke koji su prikupili sredstva za 100 humanitarnih paketa za socijalno najugroženije porodice, kao i zaposleni kompanije „Ina“ donacijom 20 paketa – saopšteno je iz CKCG.